Etika će se kretati od perifernog značaja za centralno zabrinutost i zbog toga će postati tema istraživanja.
U digitalnom dobu, etika će postati sve centralno pitanje oblikovanja istraživanja. To jest, u budućnosti ćemo se manje boriti s onim što se može učiniti i više s onim što treba učiniti. Kao što se to događa, očekujem da će pristup društvenih znanstvenika utemeljenih na pravilima i ad hoc pristup znanstvenim podacima razvijati prema nečemu kao načinu pristupanja opisanom u 6. poglavlju. Također, očekujem da će, kako etika postaje sve središnija, rasti kao temu metodološkog istraživanja. Na isti način na koji društveni istraživači sada posvećuju vrijeme i energiju za razvoj novih metoda koje omogućuju jeftiniju i precizniju procjenu, očekujem da ćemo raditi i na razvoju etika koje su više etički odgovorne. Ova promjena će se dogoditi ne samo zato što istraživači brinu o etici kao kraj, već i zato što se brinu za etiku kao sredstvo provođenja društvenih istraživanja.
Primjer ovog trenda je istraživanje o različitoj privatnosti (Dwork 2008) . Zamislite da, na primjer, bolnica ima detaljne zdravstvene evidencije i da istraživači žele razumjeti obrasce tih podataka. Različiti privatni algoritmi omogućuju istraživačima da uče o uzorcima agregata (npr., Ljudi koji puše imaju veću vjerojatnost da imaju rak), a istovremeno smanjuju rizik da uče nešto o karakteristikama pojedinih pojedinaca. Razvoj tih algoritama za očuvanje privatnosti postao je aktivno područje istraživanja; vidi Dwork and Roth (2014) za tretman duljine knjige. Diferencijalna privatnost primjer je istraživačke zajednice koja vodi etički izazov, pretvarajući ga u istraživački projekt, a potom napredovati. Ovo je obrazac koji mislim da ćemo sve više vidjeti u drugim područjima društvenog istraživanja.
Budući da snaga istraživača, često u suradnji s tvrtkama i vladama, i dalje raste, postaje sve teže izbjeći složena etička pitanja. To je moje iskustvo da mnogi znanstvenici iz društvenih znanosti i podaci gledaju na ta etička pitanja kao močvaru koju treba izbjegavati. Ali, mislim da bi izbjegavanje postalo sve neodrživo kao strategija. Mi, kao zajednica, možemo rješavati ove probleme ako skočimo i bavimo se kreativnošću i naporom koji se primjenjuju na druge probleme istraživanja.